Osamnaesti međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo” i Dvanaesti regionalni dani sjemenara uspješno su zaključeni u Opatiji. Kongres u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva i Euroseedsa naglasio je kritičnu ulogu sjemenarstva i rasadničarstva u osiguravanju prehrambene sigurnosti i potvrdio stratešku važnost sektora. Na kongresu je sudjelovalo oko 180 sudionika.
Skup su u ime organizacijskog odbora pozdravili doc. dr. sc. Josip Haramija predsjednik Hrvatskog agronomskog društva i predsjednik Organizacijskog odbora kongresa, doc. dr. sc. Ivana Dugalić predsjednica Znanstvenog odbora kongresa, prof. dr. sc. Jurica Primorac dekan Agronomskog i prehrambeno tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Mostaru, Dekan Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka prof. dr. sc. Tomislav Vinković te g. Hrvoje Hefer ravnatelj Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.
Kongres je u ime pokrovitelja Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Tugomir Majdak koji je naglasio kontinuiranu potporu Ministarstva sektoru sjemenarstva i rasadničarstva te najavio višegodišnju mjeru potpore sjetvi certificiranog sjemena žitarica. U okviru plenarnih izlaganja govorilo se o stručnim programima u cilju unapređenja sektora sjemenarstva i rasadničarstva, te stanju sjemenarstva u RH proteklih deset godina kao i o vanjskotrgovinskoj razmjeni sjemena i sadnog materijala.
Prvog dana kongresa održana je panel diskusija na temu Certificirano sjeme i potpore. Moderator je bila Mirta Milas, a panelisti Tugomir Majdak državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva i Kristijan Puškarić predsjednik Hrvatskog sjemena, dok drugog dana kongresa održana je panel rasprava ne temu Nova rješenja i izazovi u doradi i tretiranju sjemena gdje su panelisti bili Ivica Delić načelnik sektora za fitosanitarnu politiku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Zoran Tomašev iz Delta Agrara te Simon Grmovšek iz RWA Slovenije i predsjednik Sjemenarskog udruženja Slovenije.
U okviri sekcije rasadničarstva održana je panel rasprava na temu Prilagodba rasadničarske proizvodnje klimatskim promjenama uz sudjelovanje panelista ispred resornog ministarstva Ivica Delić, Agronomskog fakulteta Zagreb prof.dr.sc. Kristina Batelja Lodeta i prof. dr. sc. Darko Preiner, Sveučilišta u Splitu prof. dr. sc. Frane Strikić, Branimir Markota dipl. oec. ispred Hrvatske voćarske zajednice, te Doc. dr. sc. Krunoslav Dugalić iz Poljoprivrednog instituta Osijek i predsjednik Hrvatskog voćarskog akademskog društva.
Skup je poslužio kao platforma za prezentaciju vitalnih statistika, najnovijih inovativnih rješenja te ključnih programa potpore Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva (MPŠR).
Ključne poruke i trendovi iz sektora
Prema izvješću dr. sc. Gorana Jukića (HAPIH) za razdoblje 2016. – 2025., hrvatsko sjemenarstvo pokazuje stabilan rast, bilježeći porast u ukupno certificiranom sjemenu od 5,19 %. Hrvatska je druga u EU po ukupnoj sjemenskoj proizvodnji soje, šesta po ozimom ječmu te osma po ozimoj pšenici, čime je osigurana prehrambena sigurnost kod glavnih ratarskih kultura.
Kristijan Puškarić u ime Hrvatskog sjemena je istaknuo da je domaća industrija sjemena kroz desetljeća potvrdila svoju važnu ulogu osiguravanjem dovoljnih količina sjemena ratarskih kultura u kriznim situacijama, dok Jelena Đugum (HGK) upozorava na vanjskotrgovinski deficit u sjemenu i sadnom materijalu koji je 2024. godine iznosio 70,8 milijuna eura, što indirektno ukazuje na nedovoljan stupanj samodostatnosti.
Inovacije u doradi i zaštiti sjemena: Budućnost bez kemije i regulatorni izazovi
Sektor dorade sjemena suočava se s regulatornim izazovima, poput zabrana fungicida (npr. tebukonazol), što potiče prijelaz na inovativna rješenja, dok EU nastavlja s usklađivanjem propisa o biljnom reprodukcijskom materijalu (I. Delić, MPŠR).
● AI i parna dezinfekcija (PETKUS): Josip Mamić predstavio je PETKUS tehnologije koje podižu kvalitetu dorade: AI-podržano optičko sortiranje (OSf AI) za klasifikaciju sjemena po klijavosti, te parnu dezinfekciju sjemena bez kemije (HySeed bio).
● Izazovi zaštite (Bayer/Syngenta): Dragan Lazarević istaknuo je veliku promjenu koju donosi zabrana fungicida na bazi tebukonazola za doradu sjemena strnih žitarica, dok je Branko Glavaš naglasio da je aktivna tvar fludioksonil i dalje ključna u tretmanu žitarica.
● Istraživanje i genetski izvori: Predstavljena su istraživanja o važnosti žute lucerne (Medicago falcata L.) kao genetskog resursa otpornog na sušu te radovi o učinku biostimulatora na poboljšanje
klijavosti. HAPIH-ov Laboratorij za sjeme potvrđuje svoju stratešku ulogu monitoringom svih certificiranih partija soje na prisutnost GMO-a i provođenjem post-kontrole.
Rasadničarstvo i klimatske promjene: Digitalizacija, otpornost i očuvanje genetskih izvora
Sekcija za rasadničarstvo naglasila je izazove otpornosti sadnog materijala u svjetlu klimatskih ekstrema i na potrebu za očuvanjem genetske raznolikosti.
● Stanje proizvodnje (HAPIH): Proizvodnja voćnog i loznog sadnog materijala prijavljena je od strane 62 dobavljača u 2025. godini. Iako je proizvodnja voćnih sadnica u padu, kod loznih cijepova je
Graševina najzastupljenija, uz visokih 50 % certificirane kategorije (K. Brus i sur.).
● Očuvanje genetskih izvora: U radovima je naglašena važnost očuvanja tradicijskih sorti jabuke i uspostavljanja In Vitro kulture medvjeđe lijeske (Corylus colurna L.) kao strateški važnog koraka za zaštitu genetske raznolikosti (D. Bošnjak i D. Čiček i sur.).
● Tehnološka rješenja: Davor Filipović i Krunoslav Čopec istaknuli su nužnost primjene pametnih senzora (IoT sustavi) u staklenicima za preciznu kontrolu mikroklime, što povećava klijavost i kvalitetu mladih biljaka.
● Strateške podloge i nadzor: Kristina Batelja Lodeta i Jelena Gadže naglasile su ključnu ulogu otpornih podloga (npr. Geneva serije) u smanjenju kemijskih sredstava. Katarina Marić i Dario Ivić potvrdili su da se kroz posebne programe kontinuirano nadziru karantenski štetni organizmi (poput zlatne žutice vinove loze), čime se podupire izdavanje biljnih putovnica.
Pravni okvir i državne potpore za 2025. godinu
Pravni okvir i zaštita sorti u EU
Ivana Dugalić i Ivica Delić predstavili su sustav zaštite biljnih sorti u EU, naglašavajući da se ove godine obilježava 35 godina sustava CPVR kojim upravlja CPVO, a koji pruža ključni poticaj oplemenjivačima za ulaganje u istraživanje i razvoj novih, otpornih sorti. T. Tojčić je u on-line javljanju iz Brusselsa dodatno objasnio ulogu Stalnog predstavništva RH pri EU u zakonodavnom procesu.
Državne potpore za certificirano sjeme:
Tomislav Petrović (MPŠR) predstavio je ključne Programe potpore za sjetvu certificiranog sjemena za 2025. godinu, namijenjene jačanju konkurentnosti i kvalitete proizvodnje.
Ključni uvjeti potpore:
Potpore su namijenjene proizvođačima upisanim u Upisnik poljoprivrednika. Korisnici moraju imati evidentirane površine u ARKOD-sustavu i dokaz o kupnji certificiranog sjemena. Jedinični iznos potpore za strne žitarice iznosi do 50 EUR po hektaru, a potpora se dodjeljuje u skladu s pravilima potpore „de minimis“. Zahtjev se podnosi putem AGRONET sustava ili podružnica Agencije za plaćanja.
Poruka iz Opatije: Jačanje otpornosti i strateški put za stabilnost domaće proizvodnje
Osamnaesti međunarodni kongres “Oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo” i Dvanaesti regionalni dani sjemenara” potvrdili su da hrvatska agrarna znanost i struka drže korak sa svjetskim trendovima u otpornosti i inovacijama. Predstavljeni podaci o rastu proizvodnje certificiranog sjemena, drugoj poziciji u EU po soji te kontinuirani rad domaćih oplemenjivača ključni su stupovi prehrambene sigurnosti. Međutim, uspjeh u borbi protiv klimatskih promjena zahtijeva jačanje dijaloga između znanosti, industrije i politike, posebno s obzirom na regulatorne izazove i potrebu za ulaganjem u inovativne tehnologije.
Stručni programi i potpore Ministarstva poljoprivrede za 2025. godinu, ukupne vrijednosti preko 17 milijuna eura, daju snažan vjetar u leđa poljoprivrednicima da ustraju na korištenju najkvalitetnijeg certificiranog sjemena i sadnog materijala. Nužno je aktivno koristiti ove potpore kako bi se povećala produktivnost, smanjio uvozni deficit i u konačnici osigurala dugoročna stabilnost domaće poljoprivredne proizvodnje, što je temeljna poruka i zalog za budućnost iz Opatije.
Na kongresu je prisustvovalo oko 200 sudionika.
Tiskan je zbornik sažetaka kongresa sa 44 stručna i znanstvena izlaganja.
ZLATNO SJEME
Hrvatsko agronomsko društvo dodijelilo je priznanja „ZLATNO SJEME“ i to:
1. Bc Institutu d.d. Zagreb: za najrašireniju sortu soje u Republici Hrvatskoj: sorta Pedro
2. Poljoprivrednom institutu Osijek: za najrašireniju sortu ozimog ječma u Republici Hrvatskoj: sorta Barun
3. RWA Hrvatska d.o.o. u kategoriji najveći dorađivač sjemena u Republici Hrvatskoj u 2024./2025. godini po certificiranim količinama sjemena